We are looking forward to inviting you to Vienna to discuss these questions and themes in person we sincerely hope for the EPF’s 35th Annual Conference.

IDEALS. 35th EPF Annual Conference

We are looking forward to inviting you to Vienna to discuss these questions and themes in person we sincerely hope for the EPF’s 35th Annual Conference.

Dear colleagues,

we have chosen the theme of Ideals for the EPF 35th annual conference to be held in Vienna, the birthplace of psychoanalysis. As many of you will remember, EPF was due to hold the 33rd annual conference in Vienna in 2020 but due to the pandemic, we were obliged to cancel the event at very short notice. However, we did not cancel the programme on the theme of Realities and were obliged to arrange an online conference in 2021. Now we are going to Vienna with this new theme. 

Let us, first of all, take a brief look at the etymology of the term ‘ideal’. Jorge Canestri, in the EPF Bulletin 55, 2001, observed that the term ‘ideal’ had a common root with ‘idol’ from the Greek word ‘idéa’ meaning to ‘see’. The literal meaning of the Greek idéa is “…aspect, shape, appearance…and even though this term was already used in philosophy by Democritus with the meaning of ‘shape or visible schema’ the word is a direct consequence of Plato’s philosophy when it took on the meaning of abstract model and ideal that we look upon as a measure of comparison”. Canestri’s reflection posited an emphasis on ‘the inevitable oscillation between seeing and thinking, form and representation, image and abstraction…’ and turning to Freud’s Moses and Monotheism he cited Freud’s well-known proposal concerning the human discovery of the mind related to the infant turning from one parent to the other:

this turning from mother to father points in addition to a victory of intellectuality over sensuality…an advance in civilization, since maternity is proved by the evidence of the senses while paternity is a hypothesis…in this way, a thought-process in preference to a sense-perception has proved to be a momentous step. (Freud 1939 p. 114)

Freud first conceptualized the term ‘Idealich’ in 1914 in his paper On Narcissism: An Introduction and later in 1923 in The Ego and The Id, but he did not differentiate between ‘Idealich’ (ideal ego) and ‘Ichideal’ (ego-ideal). Followers of Freud began to propose certain distinctions. For example, Lacan (1966) differentiated the Ego (Moi) from the Ideal Ego (Moi idéal) and Ego Ideal (Idéal du Moi). The Ego as the bodily ego is mediated by the infant’s mirror stage, while the Ideal Ego is a bodily model of idealized others which causes tension with the Ego. The subject measures his ideal not against himself, but against the image which in his mind is desirable for Another. This image is his Ideal Ego. A third party thus mediates recognition or denial of recognition (“the Other with big A”). When the subject identifies with this Other and his judgement regarding the Ideal Ego, The Ego-Ideal emerges.

The Ego-Ideal provides for the regulation of the relationship between the Ego and the Ideal Ego. And through the Ego-Ideal originating from the Other, symbolization arises. Thus, the Ideal Ego as an image belongs to the imaginary register, while the Ego-Ideal is the result of an also linguistically mediated identification with a significant Other belongs to the symbolic register (we will refrain here from discussing the relationship between Moi and Je). These differentiations relate to the question of how ideals can serve the formation and maintenance of libidinal and object-related goals or how they can be used for goals on the level of defending primary narcissism in both individuals and groups which are potentially destructive. Following the evolution of psychoanalytic theories on ideals since Freud, we can ascertain that for everybody ideals help to structure psychic life, but they can also become tyrannical and tormenting, while on the other hand, a lack of ideas can lead to feelings of disorientation, emotional emptiness and despair.

For the psychoanalyst, there is an optimal way to practice psychoanalysis that came about from Sigmund Freud’s consulting room in Vienna. He devised the most favourable way to treat the hysteric. While his setting evolved in an almost accidental way it soon became the standard way to practice psychoanalysis. The structure of analytic sessions and the mode of being with a patient became the methodology: because it functioned well. Could we concur that this established way of practising clinical psychoanalytic work has become the ideal of psychoanalytic practice?

The pandemic of 2020 changed the way analysts customarily treat patients in a radical way and in a way that Freud, and the majority of us, would never have imagined remotely possible. Analysts who had long maintained a serious criticism of so-called ‘remote analysis’ and who dismissed it as a distortion of psychoanalysis were obliged for the first time to ‘see’ their patients ‘remotely’. Many were resistant but the majority of analysts all over the world had to face a grim reality when their governments instructed us all to lockdown and to stay at home. Each analyst made the difficult decision to either work online or on the phone or to continue to see patients while taking all the necessary safety measures like wearing a mask and ensuring distance and open windows.

Rather quickly analysts started writing about the new situation and the pressures it was putting on their practice. Some analysts had already worked with patients who were living abroad and so it was not such a strain for them as it was for those who had never considered it possible to work analytically online without the patient in the room. During that time each analyst would have to rely on the patient to be responsible for the control of the setting and each analyst was exploring the issues concerning psychic work in the treatment of a patient who is not in the room with them. Are these changes calling into question an ideal of psychoanalytic work?

Turning to the outside world how do we apply our psychoanalytic theories, arising from clinical practice, to understand the other kinds of pandemics such as, for example, the rise of populism on an international level? Already, before the Covid-19 pandemic, the world was witnessing the horrors of climate change alongside a U.K. Brexit plan that was based on an ideology of ‘taking back control’. And this ‘idealization’ of human values reminds of us German history and its dark chapter of the prevailing Nazi ideology that showed the danger in which idealization is used as a defence against the unavoidable disappointments in human experience. Over-idealization can so easily become a perverted form of creating so-called ideals that lead to destructive processes and outcomes. The ideology at the root of Brexit threatens to divide a united Europe that had emanated from the ashes of two terrible world wars that had taken place on European soil.

A look at our contemporary world, especially adolescents and young people, shows tension and gap between a search for ideals, a lack of ideals and a fundamental dependency on ideals that amount to ideologies. Does an ideology arise due to a lack of resources and opportunities?  Perhaps the alarming rise of populism in the West indicates the human tendency to deny feelings of insecurity by enlisting simplistic ideologies that constitute sham security. But psychoanalysis is not free from creating its own ideologies stemming from historical conflicts about what constitutes the ideal theory and practice of psychoanalysis. What is the optimal way to train psychoanalysts? How do we ideally assess the analyst-to-be and continue to monitor the analyst-who-is-becoming? In examining our own divisions within our psychoanalytic organizations is it possible to address the issues of prejudice that threatens to destroy the heart of psychoanalysis? Might that be a solution to understanding the rise of populism? How can psychoanalysis cure the ills of our contemporary world?

We are looking forward to inviting you to Vienna to discuss these questions and themes in person we sincerely hope for the EPF’s 35th Annual Conference.

Heribert Blass    President

Jan Abram           Vice President and Chair of the Scientific Committee

Ewa Glód            General Secretary

All references available from heribert.blass@epf-fep.eu

6th Evropska psihoanalitička konferencija za Univerzitetske studente EPCUS

BODY – Psychoanalytic Perspectives

Ove godine je Evropska Psihoanalitička Federacija (EPF) organizovala šestu konferenciju za studente i nedavno diplomirane profesionalce, sa temom “Telo – psihoanalitičke perspektive”, koja se prvi put odvijala u hibridnom formatu.

EPCUS tim: Martin Teising, Alex Janssen, ove godine prvi put u timu Mercedes Puchol, i Jasminka Šuljagić osmislili su program koji je studentima prikazao glavnu temu iz različitih perspektiva, na zanimljiv i podsticajan način. Prijavljeni su pre početka dobili Reading listu sa preporučenom literaturom za pripremu i proradu, posle svakog predavanja je bilo dosta vremena za pitanja, a svakog dana studenti su imali po jednu diskusionu grupu. 

Broj prijavljenih je bio 95, najviše iz Nemačke i Belgije, sa tri učesnika iz Srbije ove godine.

BODY – Psychoanalytic Perspectives

Konferenciju je otvorio EPF Predsednik Heribert Blass. Predavači su bili poznati analitičari, uvodno predavanje održali su Jasminka Šuljagić, Jan Abram i Rudi Vermote, sa temom “Notes on the body, in the theories of Freud, Winnicott, Bion”. Sledile su teme o oteleotvorenim sećanjima (Marianne Leuzinger-Bohleber), o transformaciji tela kod adolescenata (Teresa Olmos de Paz), zatim čuveno predavanje o psihosomatici koje je održala Catalina Bronstein, praćeno predavanjem EPF grupe koja radi u polju psihosomatike. Večernje predavanje je imalo temu tela u umetnosti Giacometti-ja, a poslednjeg dana su se učesnici bavili temom tele-analiza, i uticajem Covid 19 pandemije na analitički rad (Alex Janssen), kao i pitanjem tela, simptoma i značenja (Charlotta Bjorklind). Na kraju, uz završnu diskusiju, studentima su predstavljene osnovne ideje psihoanalitičkog treninga.  

BODY – Psychoanalytic Perspectives (2)

EPCUS 6 je bio pionirski događaj hibridne konferencije za Evropsku psihoanalitičku zajednicu. Na osnovu potrebe za takvim vidom rada, kao i EPCUS iskustva, doneta je odluka o kupovini opreme za EPF Kuću u Briselu, pa će i nadalje događaji i konferencije biti organizovani na ovaj način. 

Jasminka Šuljagić

IZVEŠTAJ SA 8. LETNJE ŠKOLE PSIHOANALIZE

Ovogodišnja Letnja škola je kao i prošlogodišnja, zbog epidemiološke situacije, održana online 18. i 19.09.2021. Organizacioni i programski odbori su imali veliki zadatak da Škola bude zanimljiva, edukativna, da da što više relevantnih informacija, a da pri tome ostavi prostora za razmišljanje, diskusije i da, pre svega, bude savremena. Broj polaznika ove godine je bio veći od prošlogodišnjeg broja. Što govori o aktuelnosti teme i autentičnoj zainteresovanosti polaznika za način psihoanalitičkog pogleda na svet.

Analitičari PSD

Analitičari PDS

 

Tema „Psihoanaliza u svetu koji se menja“ je potpuno odgovarala situaciji u kojoj sada organizujemo život. Neminovne promene i (ne)prilagođavanja bude obilje tema za razmišljanje, teorijske implikacije i promene u tehnici terapijskog rada. Škola je radovima pokrila sve uzraste i gotovo celokupnu složenost savremenog života.

Kandidati PSD

Kandidati PDS

 

Psihoanalitičari i psihoanalitičari u edukaciji su uložili maksimalni napor da Škola bude prihvatljiva širem auditorijumu, a da se pri tome ne izgubi psihoanalitički duh. Nova situacija nije samo nova zbog epidemije. Novina su i razmišljanja o prenatalnom životu, dileme vezane za vantelesnu oplodnju, pitanja seksualnosti, psihosocijalnog konteksta u kome se prelamaju različiti neželjeni društveni fenomeni. Okrugli sto trening analitičara je mogao da približi način na koji psihoanalitičari razmišljaju, a okrugli sto psihoanalitičara u edukaciji je približio njihove dileme, bojazni i nade vezane za novi seting uslovljen situacijom. Novina u odnosu na prošlu godinu, ali ne u odnosu na sve ostale Letnje škole, je rad u grupama. Polaznici su bili podeljeni u tri grupe, u prepodnevnom i poslepodnevnom rasporedu, koje su vodili trening analitičari.

Predavači

Predavači

Jedna od prednosti online održavanja Letnje škole je ponovno gostovanje psihoanalitičara iz inostranstva. Ovog puta je to bila Elizabeth Skale iz Bečkog psihoanalitičkog društva čiji snimak možete da pogledate ovde: https://youtu.be/_D5gy5aag28

Nadamo se da će 9. Letnja škola psihoanalize moći da se održi uživo. U svakom slučaju Letnje škole psihoanalize nastavljaju svoju tradiciju. Dobrodošli iduće godine. Informacije o programu ćete blagovremeno naći na našem sajtu.

Program VIII Letnje škole psihoanalize

PSIHOANALIZA U SVETU KOJI SE MENJA

ONLINE

17 – 18. septembar 2021.

 

PETAK 17.09.2021.

 

17.00-17.15 Uvodne reči Predsednika PDS i predsednika PO i OO Škole

17.15-17.30 Prikaz publikacije PDS „Otisak vremena-80 godina od formiranja prvog psihoanalitičkog društva u Srbiji“

17.35-18.00 Marija Vezmar: We did it our way – ponovo u vrtlogu

18.05-18.30 Jasminka Šuljagić: O infantilnom

18.30-18.40 Diskusija (odgovori na pitanja preko četa)

18.40-18.55 Pauza

18.55-19.20 Tijana Miladinović: Nagon za istinom

19.25-20.25 Okrugli sto psihoanalitičara: Kako analitičari razmišljaju-prikaz slučaja: Voditelj: Tijana Miladinović, učestvuju: Marija Vezmar, Ljiljana Milivojević, Vesna Brzev-Ćurčić, Jasminka Šuljagić 

20.25-20.55 Diskusija (odgovori na pitanja preko četa)

 

SUBOTA 18.09.2021.

 

9.00-9.25 Olivera Aleksić-Hill: Mi i oni u doba korone, sa ove i one strane i međusobno

9.30-9.55 Jasmina Vrbaški: Život pod maskama-deca i adolescenti tokom pandemije

10.00-10.25 Oliver Vidojević(Pri)Vidna autonomija adolescenata i dece u karantinu: Razvojne potrebe i mogući odgovori porodice i društva u opsadnom stanju zbog pandemije Kovidom-19

10.25-10.40 Diskusija (odgovori na pitanja upućena preko četa)

10.40-10.50 Pauza

10.55-11.55 Okrugli sto psihoanalitičara u edukaciji: Psihoanaliza preko žice – psihoanalitički trening i digitalno doba:

Moderator: Anka Radonjić

Maja Moreno: Budućnost psihoanalitičkog treninga u svetu koji se menja.

Maša Karleuša Valkanou: Čupavac iz kutije-ekran, stvarnost, kreacija ili fantazija?

Tamara Krneta: Psihoanaliza i otuđenost u svetu konektovanosti

Goran Mijaljica: Neurotična ličnost digitalnog doba

12.00-12.15 Diskusija (odgovori na pitanja upućena preko četa)

12.20-13.20 Tri diskusione grupe koje se održavaju istovremeno (Polaznici će biti podeljeni u tri grupe. Svaku grupu vodi jedan trening analitičar.)

13.25-14.25 Pauza za ručak

14.30-14.55 Danijela Galović: Od selfa do selfija-intimni odnosi između ljudi i tehnologije

15.00-15.25 Nina Popadić: Razumevanje maskulinosti u psihoanalizi-tiha revolucija

15.30-15.55 Sandra Simić: Postoji li nešto isto u svetu koji se menja

15.55-16.10 Diskusija (odgovori na pitanja upućena preko četa)

16.10-16.25 Pauza

16.30-17.15 Elisabeth Skale, Vienna Psychoanalytical Society: The struggle for Psychic Change

17.15-17.45 Diskusija (Elisabeth Skale uživo odgovara na pitanja upućena preko četa-diskusiju vodi Marija Vezmar)

17.45-17.55 Pauza

18.00-18.25 Ljiljana Milivojević: Duboko žalovanje kod raseljenih ljudi-imigranata i emigranata

18.30-18.55 Vesna Brzev-Ćurčić: Šta se dogodi kad se otvori Pandorina kutija? 

18.55-19.05 Diskusija (odgovori na pitanja upućena preko četa)

19.05-19.15 Pauza

19.20-20.20 Tri diskusione grupe koje se održavaju istovremeno (Polaznici će biti podeljeni u tri grupe. Svaku grupu vodi jedan trening analitičar.)

20.20-20.30 Završetak Letnje škole i planovi za budući rad

 

PROGRAMSKI ODBOR ZADRŽAVA PRAVO IZMENE PROGRAMA

Svi prijavljeni učesnici biće u prilici da ovogodišnju Letnju školu prate onilne. Sve će biti organizovano putem live streaminga na nekoj od platformi koje omogućavaju ovakav vid događaja. Mogućnost praćenja i učešća imaće samo zvanično prijavljeni učesnici. Praćenje je moguće sa bilo kog računara, tableta ili mobilnog telefona.

Ukoliko imate bilo kakva pitanja vezana za bilo koji tehnički aspekt ili imate neku nedoumicu pišite nam na letnja.skola.2021@pss.org.rs

Formular za prijavu za VIII Letnju školu psihoanalize

Podaci o polazniku

 

8. LETNJA ŠKOLA PSIHOANALIZE PSIHOANALITIČKOG DRUŠTVA SRBIJE

Ovogodišnja, osma po redu Letnja škola psihoanalize će ići pod zajedničkim nazivom „PSIHOANALIZA U SVETU KOJI SE MENJA“. Održaće se online, 17. i 18. septembra 2021.godine. Škola će iz različitih uglova sagledati kako psihoanalizu tako i promenjen svet kojim se ona takođe bavi.

ls8-1

 

O različitim temama će govoriti psihoanalitičari Psihoanalitičkog društva Srbije, kao i gost iz inostranstva. U želji da Škola i dalje ima prijateljski, kolegijalni i dinamični kvalitet po čemu je godinama poznata i prepoznata, pored diskusija nakon grupe, izlaganja i pitanja postavljana preko četa, uvodimo i online diskusione grupe koje su postojale i ranije. Njih će činiti polaznici škole podeljeni u tri grupe, prepodnevne i poslepodnevne, koje će voditi trening analitičari Društva. Biće ukupno šest grupa, istovremeno tri pre podne i istovremeno tri posle podne.

Cena

Cena iznosi 6000 dinara i prijava postaje važeća nakon uplate.

Kako se prijaviti?

Popunjavanjem i slanjem formulara OVDE.

Svi prijavljeni učesnici biće u prilici da ovogodišnju Letnju školu prate onilne, što smatramo najboljim rešenjem trenutno, usled svih okolnosti. Sve će biti organizovano putem live streaminga na nekoj od platformi koje omogućavaju ovakav vid događaja. Mogućnost praćenja i učešća imaće samo zvanično prijavljeni učesnici. Praćenje je moguće sa bilo kog računara, tableta ili mobilnog telefona.
Ukoliko imate bilo kakva pitanja vezana za bilo koji tehnički aspekt ili imate neku nedoumicu pišite nam na letnja.skola.2021@pss.org.rs

Dobrodošli!

34th Annual Conference of the European Psychoanalytical Federation

of the European Psychoanalytical Federation

Konferencija će se održati od 26-28.03.2021.

Planirana su tri plenarna predavanja, svakog dana po jedno. Za petak i subotu je planirano po pet paralelnih panela, tokom prepodneva i posle podneva. Program je zapravo zasnovan na programu otkazane Konferencije planirane za 2020. Neki od panela će biti delovi EPF online seminara ili EPF Konferencije 2022.

Celokupan program možete videti na linku: https://www.epf-fep.eu/Files/media/8000/8969/leaflet-epf-2021-en.pdf

Plenarni govornici: Werner Bohleber, Judy Gammelgaard, Mary Hepworth, Stephan Doering, Andrea Marzi, Giuseppina Antinucci i Sylvain Missonnier.  

Link za registraciju: https://secure.weidelt.de/wincongress/gr/epf2021/

 

IN MEMORIAM – Rialda Šebek

in memoriam

Život baš ne bira, ili bira. Ne znamo i nećemo znati. Nasmejana, govorljiva, saradljiva, spremna da uči, Rialda se s nama družila pre dve nedelje na seminaru o Bionu. Danas je nema.

Previše tragedija i gubitaka za jedno malo Društvo.

rialda sebek

 

O Rialdi zaista ne bi moglo drugačije da se govori, do samo lepo. Uporna u nastojanju da postane psihoanalitičar, provela je dugi niz godina na edukacijama u Londonu i donela odluku da edukaciju završi. Ovde, u Beogradu. Bila je nadomak završavanju.

Bogata znanjem i životnim iskustvom, svestranog obrazovanja, mnogostrukih interesovanja, velikih organizacionih sposobnosti, svetski putnik, renesansni lik u ovom, ne baš lepom vremenu, jednostavno je nestala. Bila je predstavnik naših kandidata u IPSO-u, Internacionalnoj psihoanalitičkom studentskoj organizaciji.

Možda ćemo saznati više o tome šta se dogodilo, ispratićemo je kako je zaslužila, ali je mnogo tužno, baš pretužno što je više nema.

Da znate i da znamo da je nestala i da je divno i obogaćujuće što je bila, bar ovo vreme, sa nama.